Sažetak
Osobe duboke starosti ogledan su primjer uspješnog starenja. Stoga je 2007. − 2009. provedeno antropološko istraživanje u zagrebačkim domovima za starije i nemoćne osobe u sklopu kojeg je za 300 osoba starih 85 i više godina prikupljen širok spektar podataka (anketni, biometrijski, DNK uzorci) koji čine polazište ovog istraživanja.
Protok vremena od 10 godina od inicijalnog istraživanja daje prvorazrednu mogućnost utvrđivanja dvaju ključnih ishoda: duljine života ispitanika (te izdvajanje poduzorka uistinu dugovječnih osoba) i duljine razdoblja njihove funkcionalne sposobnosti.
Obje vrste ishoda predstavljaju krajnje točke prema kojima se mogu ocjenjivati sve mjerene značajke ispitanika te detektirati one koje obilježavaju uspješno starenje.
Cilj je istraživanja da sveobuhvatno istraži utjecaj ne samo pojedinih bioloških odrednica i zdravstvenog stanja, već i socioekonomskih i psiholoških odlika kao i utjecaja osobne povijesti te čimbenika kulture (stavova, ponašanja, navika) na dinamiku procesa starenja.
U sklopu projekta dodatno će se izvršiti genotipizacija „gena dugovječnosti“ i duljine telomera te regrutirati uzorak mladih odraslih osoba za komparativne genetičke analize.
Utvrdit će se i učestalost rizičnih varijanti farmakogenetički relevantnih ADME gena koje mogu dovesti do štetnih djelovanja pri uzimanju pojedinih lijekova, što s obzirom na polipragmaziju prisutnu u ovoj dobnoj skupini predstavlja specifičan praktični doprinos projekta. Istraživanje povezanosti dvaju ključnih ishoda s biološkim, zdravstvenim i sociokulturnim obilježjima provest će multidisciplinarni tim stručnjaka iz različitih znanstvenih područja (medicina, biologija, antropologija, psihologija, ekonomija).
Očekuje se da ovo istraživanje fenomena dugovječnosti doprinese suvremenim teorijama starenja, ali i da ono urodi rezultatima koji bi mogli imati implikacije za gerontološku i gerijatrijsku praksu te za planiranje javnozdravstvenih i socijalnih politika u RH.